Podgorica, 21. april 2012. godine - Prva godišnjica uspostavljanja Notarijata u Crnoj Gori danas je na svečan način obilježena u Podgorici. „Na putu pređenom od 2005., kada je donesen Zakon o notarima, do danas, notarijat je uvođen u crnogorski pravni sistem oprezno, uz puno uvažavanje iskustva drugih zemalja, prije svega onih u okruženju koji su do skoro imali isti ili sličan sistem i tradiciju“, istaknuto je na prijemu održanom u svečanoj sali hotela „Premijer“.

„Prva godina Notarske komore više je od jubileja, ne samo za crnogorski notarijat već i za ukupni pravosudni sistem naše države“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar pravde i ljudskih prava Duško Marković. „Imajući u vidu ciljeve ovog reformskog projekta, želim da ukažem na činjenicu da uvođenje notarijata ima istorijski značaj za pravni poredak Crne Gore. Donoseći Zakon o notarima pred nama su bili i sljedeći ciljevi: visok stepen pravne sigurnosti u oblasti prometa nekretnina, rasterećenje sudova i organa uprave, brže i efikasnije odvijanje pravnog prometa, sigurno ostvarivanje i zaštita prava i interesa građanina i pravnih lica, povjerenje u javne registre nekretnina“, rekao je ministar Marković, podsjećajući da ispunjenje ovih ciljeva nije bio lak posao.

On je crnogorskim notarima poručio da je Ministarstvo pravde bilo i ostalo pouzdan partner i „ključna brana od negativnih političkih uticaja“. „Notarijat nije samo biznis, on ne može biti isključivo dobra alternativa za kućni budžet. Notar mora polaziti od osnovne premise da radi u interesu svoje države i svojih građana, da je svaki njegov zapis korak naprijed ka uspostavljanju Crne Gore kao slobodnog, demokratskog i prosperitetnog društva“, kazao je Marković.

Ministar je upozorio da Vlada i Ministarstvo neće dozvoliti da se zakon primjenjuje u Bijelom Polju, a ne primjenjuje u Nikšiću, jer, kako je kazao „jedinstvena i potpuna primjena Zakona o notarijatu je ključ uspjeha“.

Predsjednica Notarske komore Crne Gore, Tanja Čepić, istakla je da Notarijat prije svega treba da bude pouzdana veza između građanina i pravnog sistema države, način za prevenciju mnogih sudskih sporova, institucija koja pouzdano i na neutralan način štiti interese klijenata, rasterećuje rad sudova i dovodi imovinske pravne poslove u zonu reda i poretka.

U projektu uvođenja notarijata u crnogorski pravni sistem pored samih notara značajnu ulogu imali su Ministarstvo pravde i ljudskih prava, kao nosilac projekta, njemačka organizacija GIZ, kao i prijateljske notarske komore koje su prenijele svoja iskustva i opšteprihvaćene notarske standarde.

Predsjednik Notarske komore BiH, Sefedin Suljević, poželio je da uspostavljeni „prisni odnosi između notarskih komora dvije države budu nastavljeni i ubuduće“. „I mi smo prelazili težak put kao i vi sada, ali to nije ništa novo. Postižete uspjehe, ali imate i probleme kao što smo ih i mi imali. Komora i notari moraju tražiti podršku ministarstva i moraju uspostaviti dobar partnerski odnos, jer samo skupa mogu naprijed“, rekao je Suljević.

Vernesa Smajkan, predstavnica GIZ-a i koordinator za BiH, istakla je da je u planu novi regionalni projekat čije će aktivnosti biti usmjerene ka jačanju kapaciteta notarskih komora u cilju unapređenja njihovih znanja i vještina, a takođe i na jačanju kapaciteta Ministarstva pravde u nadzoru nad notarima „kako bi se uspostavio što bolji pravni sistem“.

Pozdravljajući notarski skup predsjednik Advokatske komore Zoran Begović rekao je da je „na početku notarskog rada postojala netrpeljivost između Advokatske i Notarske komore, kao i principijelne nesuglasice“. „Ali vrijeme je učinilo svoje i ti odnosi su upravo onakvi kakvi treba da budu“, istakao je Begović.

Notarska komora Crne Gore osnovana je 29. aprila 2011. godine, a notari su počeli sa radom u julu prošle godine. U Crnoj Gori sada radi 37 registrovanih notarskih kancelarija. U januaru ove godine Notarska komora je na prijedlog ministra pravde korigovala notarske tarife u visini od 20 do 50 %, čime je visina cijena usluga izjednačena sa uslugama notara u regionu.

Galerija