Notarske usluge

Notar je Vaš povjerenik za sve neophodne pravne poslove.

Notarski postupak obezbjeđuje najveći stepen zaštite Vaših interesa u pravnom prometu.

Građani imaju pravo na slobodan izbor notara.

Ko su notari?

Notari su pripadnici samostalne profesije sa javnim ovlašćenjima, koju treba da obavljaju profesionalno, samostalno, nezavisno, neutralno i čije isprave imaju karakter javnih isprava.

Imenovanje notara i nadzor nad njihovim radom vrši nadležno Ministarstvo pravde. Notari se imenuju putem javnog konkursa. Za notara može biti imenovan diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim i notarskim ispitom i koji ispunjava i sve druge zakonom propisane uslove.

Notari ne zastupaju stranke. Oni nijesu advokati. Oni su iskusni, stručni i nepristrasni povjerenici (svih) stranaka. Dužni su uvažavati interese obje strane i podjednako ih savjetovati. Njihov je cilj pomoći im da urede svoje odnose na kvalitetan način kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sporovi. Dužni su čuvati kao tajnu ono što su saznali u obavljanju svoje službe. Notari odgovaraju za štetu strankama koju prouzrokuju povredom svojih službenih dužnosti.

Poslovi notara

Notari su ovlašćeni da vrše sledeće poslove:

• sastavljaju notarske akte;
• primaju u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;
• po nalogu suda vrše poslove povjerene ovim zakonom;
• sprovodi postupak raspravljanja zaostavštine I donosi odluke u tom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak i
• vrše i druge poslove povjerene posebnim zakonima.

Pravo građana na slobodan izbor notara

Stranke imaju pravo da biraju notara, a ako je više učesnika u pravnom poslu, stranke notara određuju sporazumno.

Smatra se neprimjerenim i neprihvatljivim vršenje bilo kakvih pritisaka na građane prilikom izbora notara.

Notarski akti

Notarski akti su:

• notarski zapisi (sačinjavanje ugovora, punomoćja, izjava, testamenata i dr.);
• notarski zapisnici (sačinjavanje zapisnika o popisu i procjeni zaostavštine, o poravnanju, o održavanju sjednice Skupštine ili drugih organa privrednih društava i dr.);
• notarske potvrde (izdavanje potvrda da je isprava podnijeta na uvid, da je lice u životu, o činjenicama iz javnih registara i dr.);
• notarske ovjere (ovjere prepisa, potpisa, izvoda iz poslovnih knjiga i drugih podataka).

Kada se građani obraćaju notaru

• pri kupovini nepokretne imovine (stana, kuće, zemljišta i poslovnog prostora);
• pri zaključenju ugovora o razmjeni nepokretnosti;
• prilikom zaključenja ugovora o svim vrstama založnih prava (hipoteka, fiducija, pravo službenosti i sl.);
• kada sa bračnim, vanbračnim drugom ili srodnicima žele da urede imovinske odnose;
• prilikom zaključenja ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koje nemaju poslovnu sposobnost;
• pri sastavljanju testamenta, nasljedničke izjave, ugovora o doživotnom izdržavanju i ugovora o raspodjeli i ustupanju imovine za života;
• prilikom kupovine ili prodaje pokretne stvari a zadržavanjem prava svojine (automobil ili opremu).

Notarske isprave su javne isprave

Javne isprave imaju jaču dokaznu snagu od ostalih (privatnih) isprava.

Za javnu isprave smatra se da potiče od onoga ko je na njoj označen kao izdavalac i da je istinito ono što se u njoj potvrđuje ili određuje – dok se ne dokaže protivno.

Notarski akt može biti i izvršna isprava – isprava na temelju koje se može neposredno sprovesti izvršenje – bez vođenja sudskog postupka.

Učesnici u pravnom poslu za koji nije predviđena obavezna forma notarskog akta, mogu zatražiti od notara da potvrdi njihove privatne isprave o tom poslu. Tako potvrđena isprava ima snagu notarskog akta, a uz ispunjenje pretpostavaka određenih u sadržaju ima i snagu izvršne isprave.

Postupanje notara

Notari su dužni u Zakonom propisanoj proceduri kao neutralni i stručni nosioci javne službe izvršiti sljedeće:

• utvrditi i kontrolisati identitet stranaka,
• istražiti volju učesnika pravnog posla,
• razjasniti situaciju,
• poučiti o pravnom dometu pravnog posla,
• starati se o zakonitosti akata,
• jasno formulisati izjave učesnika,
• izbjegavati zablude i sumnje,
• štititi neiskusne i nespretne učesnike od štete,
• trajno u arhivi čuvati sve notarske obrađene isprave,
• po nalogu stranaka dostaviti isprave na knjiženje u javne registre,
• po službenoj dužnosti dostaviti određena obavještenja nadležnim državnim organima,
• odgovarati za eventualnu štetu koju je prouzrokovao povredom svoje službene dužnosti, pri čemu se notar obavezno osigurava kod osiguravajućeg društva.

Odbijanje preduzimanja radnji

Notari su ovlašćeni da odbiju preduzimanje službene radnje:

• koja je prema zakonu nedopuštena;
• za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske obaveze ili protivpravno oštetila treće lice;
• ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne može punovažno zaključivati pravne poslove.

Cijene notarskih usluga

Troškovi i nagrade za rad notara u Crnoj Gori su jedinstveno regulisani. Tarifu o naknadama za rad i naknadama troškova notara donosi Skupština Notarske komore Crne Gore na prijedlog Vlade Crne Gore. Svi notari su dužni pridržavati se Tarife. Notar je dužan strankama izdati potvrdu (račun) i fiskalni račun o plaćenoj nagradi i naknadi troškova.

Notari kao izbor građana

Građani imaju mnoge prednosti ukoliko se obrate notaru, jer on:

• savjetuje stranke i upozorava ih na pravne posljedice izjavljenih volja;
• štiti interese svih stranaka;
• sastavlja ispravu sa dejstvom javne isprave;
• sačinjava ispravu sa najvećim stepenom dokazne snage;
• sprečava buduće sudske sporove;
• uživa povjerenje države i stranaka;
• dužan je da čuva tajnu svih podataka i okolnosti koje sazna u vršenju službe.