O notarijatu

Notar pomaže kod donošenja ispravnih odluka, kod pravilnog postupanja što doprinosi izbjegavanju dugih i skupih sudskih sporova.

Kod notara su kratki rokovi i za kratko vrijeme stranka ima gotov proizvod.

Javna ovlašćenja notar može vršiti kao:

  1. Trajno prenijeta ovlašćenja;
  2. Trajno supsidijarna prenijeta javna ovlašćenja (država je prenijela dio ovlašćenja, ali ih i ona može obavljati); i
  3. Delegirana javna ovlašćenja (ovlaćtenja koja pripadaju sudu, a sud ih može prenijeti na notara).

Ko je notar?

Notar je nosilac javne službe koju obavlja profesionalno, samostalno, nezavisno, neutralno i isključivo kao zanimanje tokom perioda za koji je imenovan. Isprave sačinjene od strane notara imaju karakter javnih isprava. Imenovanje notara vrši ministar pravde, a nadzor i kontrolu notara vrši država.

Koja je razlika između notara, advokata i sudije?

Advokat uvijek zastupa jednu stranu i njene interese. Notar ostaje neutralan i mora uvažavati interes obje strane i ravnopravno ih savjetovati. Notar izdaje javnu ispravu koja može biti izvršna.

Sudije odlučuju o pravnom sporu, a notar postupa prije, dok još nije došlo do pravnih sporova.

Notari imaju vezu sa ljudima – notari savjetuju stranke, oblikuju sa njima njihovu budućnost, savjetuju i poučavaju ih, dok su sudije i advokati usmjereni prema prošlosti i rješavaju stare sporove.

Šta radi notar?

Notar obrađuje važne pravne sporove, npr. sastavlja ugovor o kupoprodaji nekretnina, ugovor o hipoteci ili testament, prima na čuvanje isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete. Provjerava identitet učesnika u pravnom poslu, utvrđuje činjenično stanje, savjetuje sve učesnike o pravnim posljedicama, te vodi računa da sačini usaglašeni ugovor, prema volji stranaka.

Zašto notar?

Građanin ima mnoge prednosti ukoliko se obrati notaru, jer on:

  • sprečava buduće sudske sporove (prevencija),
  • neutralno postupa prema učesnicima (neutralnost),
  • sastavlja pravi posao u formi javne isprave (valjanost),
  • stvara pravnu sigurnost (sigurnost),
  • savjetuje strane i tumači im izjavljene volje i pravne posljedice (stručnost),
  • veća dokazna snaga isprave (vjerodostojnost),
  • izvršne isprave imaju snagu sudske presude (efikasnost),
  • ima povjerenje države i učesnika (povjerenje).

Notarski obrađena isprava?

Najvažniji rezultat rada je notarski obrađena isprava. Notarski obrađene isprave mogu biti izvršne, te se direktno preduzimati radnje izvršenja, ako je to u njoj predviđeno: npr. ako kupac nekretnine ne plati ugovorenu cijenu, prodavac se može obratiti izvršnom sudiji. Ako je ugovor sklopljen samo između ugovornih strana bez forme notarski obrađene isprave, prodavac mora tužiti kupca da bi ostvario svoja prava.

Obavezno kod notara?

Pojedini pravni poslovi su valjani samo ako su sklopljeni u formi notarski obrađene isprave. Ovo vrijedi za sve pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama. Ko drugome nešto obeća, njemu nešto želi da daruje, obavezan je svojim obećanjem samo ako je ono dato u formi notarski obrađene izjave. Za neke poslove nije neophodan notar, ali on se može slobodno, na zahtjev ugovornih strana uključiti. To se posebno predlaže kod nasljednog i porodičnog prava.

Koliko košta notar?

Troškovi i naknade za rad notara su jedinstveno regulisane i određuju se, u pravilu, prema finansijskoj vrijednosti pravnog posla. Notar je dužan izdati potvrdu o plaćenoj naknadi i naplaćenim troškovima za svaku učinjenu notarsku radnju.

Kad notar mora odbiti izradu notarskih isprava?

Notar je uvijek dužan sačiniti notarsku ispravu, osim u slučajevima:

  • ako je zahtijevano u suprotnosti sa propisima;
  • ako smatra da se zahtijevano preduzima kao prividan pravni posao da bi se izbjegle obaveze ili protivpravno oštetile treće osobe,
  • kad zbog nedostatka poslovne sposobnosti ili nekog drugog opravdanog razloga, učesnik ne može valjano sklapati pravne poslove.