IZVJEŠTAJ O SLUŽBENOM PUTOVANJU -UČEŠĆU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA NOTARSKE KOMORE CRNE GORE NA SKUPŠTINI UINL, SJEDNICI GENERALNOG SAVJETA I MEĐUNARODNOM KONGRESU NOTARA 28.11.2022.-03.12.2022. U MEKSIKU

28.11.2022.-03.12.2022. U MEKSIKU

Predsjednik Notarske komore Darko Ćurić i potpredsjednik Notarske komore Igor Stijović, shodno odluci Upravnog odbora NKCG boravili su od 28.11.2022. do 04.12.2022. u Cancunu, Meksiko, radi učešća na Skupštini Međunarodne unije notara (UINL), sjednici Generalnog savjeta UINL i Međunarodnom kongresu notara.

SJEDNICA SKUPŠTINE UINL I GENERALNOG SAVJETA

Dana 29. i 30. 11. 2022. godine održani su Skupština notarijata članova UINL i sjednica Generalnog savjeta koju su svojim prigodnim govorima otvorili predsjednica UINL  Dr. Cristina N. Armella  i predsjednik Saveza notarskih komora Meksika, A.C., Not. Guillermo Escamilla Narvaez. U nastavku, nakon utvrđivanja prisutnosti predstavnika notarijata članova UINL (među kojima je i NKCG) i verifikacije punomoćja za zastupanje i glasanje na Skupštini UINL, utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika s prethodnog zajedničke sjednice Generalnog savjeta prvog radnog dana uslijedio je Godišnji izvještaj o stanju i aktivnostima Međunarodne unije notara koji je podnijela predsjednica UINL Dr. Cristina N. Armella.

Nakon toga uslijedili su izvještaji svih potpredsjednika UINL za pojedine kontinente koje su podnijeli:

1. Abdelhamid Achite Henni za Afriku;
2. Dennis Martínez Colón za Sjevernu i Centralnu Ameriku i Karibe
3. Ana Manuela González Ramos za Južnu Ameriku;
4. Hao Chiyong za Aziju
5. Lionel Galliez za Evropu

Bilo je interesantno upoznati se sa problemima sa kojim se sreću notarijati na pojedinim kontinentima u skladu sa državnim i društvenim uređenjem i karakteristikama pojedinih područja.

Giampaolo Marcoz, Predsjednik Savjeta notarijata Evropske unije podnio je vrlo interesantan izvješta o stanju notarijata u Evropskoj uniji i aktivnostima koje preduzima CNUE na unapredjenju  položaja notara u Evropskoj Uniji. Još jednom smo se uvjerili u veliki ugled koji CNUE uživa, kao i snažan uticaj koji ima na procese koji mogu imati posljedice na rad notarijata. Očigledno je da CNUE kao organizacija po pitanjima značajnim za notarijat, po našem mišljenju, ima čak i jači uticaj na donosioce odluka u državama Evrope nego UINL, te NKCG, koja ima svojstvo posmatrača u ovoj organizaciji svakako treba jačati svoje učešće u procesima i događajima u organizaciji CNUE te na taj način ostvariti što bolje odnose sa CNUE koja značajno može pomoći na očuvanju pa i poboljšanju položaja notarijata u našoj zemlji u sklopu procesa zatvaranja pregovaračkog poglavlja 23. u procesu pristupanja Crne Gore EU.

Nakon toga podneseni su Izveštaji Kontinentalnih komisija UINL od kojih za NKCG najveći značaj ima izvještaj Komisije za Evropske poslove koji je podnio dosadašnji predsjednik Komisije Franco Salerno-Cardillo.

U izvještaju koji je podnio Richard Bock predsjednik Komisije za međunarodnu notarsku saradnju (CNNI) pozdravljen je prijem novih članova UINL : notarijata Kazahstana i Uzbekistana. Takođe ukazano je na težak položaj notarijata Ukrajine koji otežano radi u ratnim uslovima.

S tim u vezi potrebno je ukazati da se članovima Skupštine UINL i članovima generalnog savjeta na sjednici putem video linka obratio predsjednik Notarske komore Ukrajine koji je zahtijevao da Skupština donese odluku o isključenju Notarske komore Ruske Federacije iz UINL a u svjetlu događaja u vezi sa ratom u Ukrajini. Iako je iskazana empatija i saosjećanje sa teškim položajem notarijata u Ukrajini, i još jednom pozvani svi notarijati da pokažu solidarnost i doniraju sredstva u osnovani Fond solidarnosti radi pomoći notarijatu Ukrajine, zaključeno je da Statut i ostali propisi UINL ne daju pravni osnov da se usvoji zahtjev Notarske komore Ukrajine i da se raspravlja ili glasa o njihovom predlogu u odnosu na isključenje Notarske komore Ruske Federacije iz UINL.

U sljedećem dijelu sjednice sumarno su razmatrani izvještaji o stanju notarijata pojedinih članica UINL. NKCG je, u skladu sa zahtjevom UINL podnijela pisani izvještaj  u kojem su iznijeti najznačajniji problemi notarijata, pri čemu smo kao glavni problem istakli različit pristup kriterijumima za razrješenje notara sa funkcije po osnovu ispunjavanja uslova za penziju za žene i muškarce, smatrajući to za diskriminatorno postupanje po osnovu pola.

Takođe ažurirani su i statistički podaci notarijata pa su u izvještaj uključeni i podaci o broju stanovnika, raspored i broj notara po regionima i opštinama, odnos broja notara prema broju stanovnika, struktura notara u Crnoj Gori prema polu (žene i muškarci) i starosti i sl.

U sljedećem dijelu sjednice podnijet je Izvještaj o finansijskom poslovanju UINL i završni račun, kao i razmatrana druga pitanja od značaja za finansijsko poslovanje.

Najznačajnije pitanje u tom pogledu je bilo utvrđivanje godišnjih članarina notarijata za funkcionisanje UINL.

Konačno, u završnom dijelu sjednice Skupštine UINL održani su izbori za organe UINL. Izbori su održani za predsjednika UINL, Potpredsjednike za kontinente, predsjednike Komisija za kontinentalne poslove kao i međunarodne Komisije UINL te za Upravni odbor UINL, kao i za članove Generalnog savjeta kojima je ove godine istekao mandat.

Nakon održanih izbora sljedeći kandidati su izabrani za sa našeg aspekta najznačajnije funkcije UINL za novi mandatni period 2022 – 2025. godine:

1. Predsjednik UINL – Lionel Galliez iz Francuske
2. Potpredsjednik za Afriku – Abdelhamid Achite Henni iz Alžira
3. Potpredsjednik za Sjevrnu i Centralnu Ameriku i Karibe – Dennis D. Martinez Colon iz Portorika
4. Potpredsjednik za Južnu Ameriku – Mario César Romero Valdivieso iz Perua
5. Potpredsjednik za Aziju – Deng Jiaming iz Kine
6. Potpredsjednik za Evropu – Jens Bormann iz Njemačke
7. Predsjednik Komisije za međunarodmnu notarsku saradnju (CNNI) – Richar Bock iz Njemačke
8. Glavni finansijski službenik (Treasurer) – Birgit Biedermann iz Švajcarske
9. Članovi Upravnog odbora iz Evrope:

• Lovro Tomašić iz Njemačke;
• Gerhard Knechtel iz Austrije;
• Zvjezdana Rauš-Klier iz Hrvatske;
• Pedro Carrion Garcia De Parada iz Španije
• Laurent Dejoie iz Francuske;
• Adam Toth iz Mađarske:
• Giovanni Liotta iz Italije

10. Predsjednik Komisije za Evropske poslove – Valentina Rubertelli iz Italije

Nakon toga i razmatranja mogućih mjesta održavanja naredne sjednice Skupštine UINL, kao i sjednice Upravnog odbora. Odlučeno je da naredna sjednica Upravnog odbora UINL bude održana u Parizu u februaru 2023. godine.

30. MEĐUNARODNI NOTARSKI KONGRES

Međunarodni kongres notara je održan u Cancun centru 01.02. i 03. decembra 2022. godine i prisustvovali su mu predstavnici Notarske komore Crne Gore , predsjednik NKCG Darko Ćurić i Potpredsjednik Igor Stijović.

Ove godine Kongres je imao dvije glavne stručne teme i to: Tema I: Obavljanje notarske funkcije i javnih ovlašćenja u sferi virtualnih aktivnosti (digitalizacija) i Tema II: Vršenje notarske funkcije u vezi sa oporavljanjem nacionalnih ekonomija u post-pandemijskom periodu

Tema I: Obavljanje notarske funkcije i javnih ovlašćenja u sferi virtualnih aktivnosti (digitalizacija) i

Prvog dana Kongresa raspravljalo se o Temi I, a preliminarnu prezentaciju oblasti koja je predmet teme održao je internacionalni koordinator: notar Carlo Alberto Marcoz iz Italije, inače predsjednik CNUE.

Nakon održane stručne rasprave i prezentacije prispjelih radova iz ove oblasti, kao i neposrednog učešća notara u usmenoj raspravi povodom toga usvojeni su sljedeći zaključci:

1. Međunarodni kongres notara održava se odmah nakon velike pandemije Covid-19 i to u vrijeme velikih i brzih inovacije u svim oblastima, kako ekonomskim tako i društvenim, od proizvodnje roba do pružanjae usluga, od komunikacije do načina na koji ljudi komuniciraju jedan sa drugim. Danas su digitalizacija društva i dematerijalizacija značajan izazov i za notarijate u svim zemljama. U gotovo svim zemljama notari koriste digitalne alate u obavljanju svoje funkcije. Širenje sistema za izradu akata o digitalnoj podršci može olakšati upravljanje dosijeima i omogućiti lakši rad notara. Direktan pristup javnim registrima elektronskim putem ubrzavaju procedure, kako za klijente, tako i za institucije. Direktno upravljanje određenim registrima omogućava brzo pribavljanje potpunih informacija. Obavljanje notarske funkcije korištenjem novih tehnologija omogućava brže i efikasnije upravljanje podacima i bolji rezultati za građane Uloga notara, kao nepristrasnog javnog službenika koji obezbjeđuje fundamentalnu sigurnost u najvažnijim društveno-ekonomskim oblastima, ostaje nepromijenjena. Upotreba digitalnih sistema takođe može olakšati odnos notara sa svojim klijentima i notaru dati prednosti u pogledu efikasnosti njegovog rada i modernizacije njegovog imidža. Društvo je krenulo ka digitalizaciji ljudskih odnosa. Ovaj socioekonomski fenomen stvara podelu između digitalno pismenih i onih koji to nisu bilo zbog ranjivosti ili nedostatka infrastrukture. Svim građanima, a posebno ovima, potrebni su agenti koji im mogu obezbijediti preventivnu pravnu sigurnost. U prirodi je notarske djelatnosti i samih notara da prate ranjive osobe i zbog toga će morati da prilagode svoje metode, zadržati odnos povjerenja i blizine.
2. Najveća inovacija sa kojom se notari suočavaju nesumnjivo je razvoj sistema za zaključivanje autentičnih instrumenata o pravnim poslovima sa “online” pojavljivanjem stranaka. Više nije pitanje da li se može napraviti notarski akt sa online pojavljivanjem neho kako se to može učiniti sa svim garancijama koje su tipične za vršenje notarske funkcije. Biometrijski sistemi mogu olakšati notarske provjere, koje nisu ograničene samo na identifikaciju: notar provjerava volju, sposobnost i slobodan pristanak stranke. Identifikacija strana mora ostati u nadležnosti notara; različita usvojena tehnička rješenja treba da podrže aktivnost notara, koji je u krajnjoj liniji odgovoran za identifikaciju i garantuje je. Ostaje verifikacija volje, sposobnosti i slobodnog pristanka stranaka osnovni element vršenja notarske funkcije; ako postoji i najmanja sumnja, notar mora biti u mogućnosti da odbije da zaključi akt- notarski zapis putem video konferencije. Notarsko učešće u elektronskim transakcijama može ponuditi fleksibilnost i bez narušavanje pravne sigurnosti. Za obavljanje notarske djelatnosti sa online identifikacionim sistemima pristup u nacionalne baze podataka sa verifikacijom biometrijskih podataka građana  mora biti dozvoljeno. Pitanje teritorijalne nadležnosti postavlja se na domaćem nivou u svim zemljama u kojima Zakonom je predviđena ograničena nadležnost za vršenje notarske funkcije. Pitanje se postavlja i na međunarodnom nivou: postoji rizik od sukoba između različitih nacionalnih pravnih sistema. Biće neophodno predložiti nova pravila na međunarodnom nivou: klasifikaciju notarskih radnji prema najjačoj vezi koja se odnosi na prirodu akta može se predložiti kao osnova za vezne faktore. UINL će imati zadatak da predlaže rješenja i promoviše međunarodne ugovori za međusobno priznavanje digitalnih autentičnih akata.
3. Odgovornost je također dodatna vrijednost koju notar može pružiti za online transakcije: treće lice, koje svojim prisustvom garantuje sigurnost podataka (identitet stranaka, provjeru njihove volje i provjeru zakonitosti) i zahvaljujući ovoj odgovornosti, koju je dodijelila i njome upravlja država, koja obučava i kontroliše vršenje notarske funkcije, daje aktima posebnu dokaznu snagu i izvršnost.

Svaki notar mora naučiti da efikasno upravlja digitalnim alatima

Tema II: Vršenje notarske funkcije u vezi sa oporavljanjem nacionalnih ekonomija u post-pandemijskom periodu

Drugog dana Kongresa raspravljalo se o Temi II, a prezentaciju su održali notar Jens Bormann uz učešće notara Peter Stemalszczyka  iz Njemačke. U vezi sa ovom temom usvojeni su sljedeći zaključci:

1. Notariat i preduzetništvo. Mikro preduzeća su okosnica ekonomije. Njihova poslovna aktivnost je stoga ključna za ekonomski oporavak nakon Covid19 pandemije. Da bi se građanima omogućio pristup mikro preduzećima, potrebno je ponuditi jednostavne i jeftine opcije formiranja. Radi ostvarivanja ovih ciljeva uvijek treba osigurati visok nivo pravne sigurnosti. Mikro preduzetnici su obično lica sa nedostatkom pravnog iskustva i potreban im je detaljan i specifičan savjet prilikom osnivanja svoje kompanije.  Budući da osnivači često žele da ograniče svoju odgovornost, učesnici moraju biti u mogućnosti da dobiju pouzdane informacije o strukturi kapitala kompanije i mogućnošću zastupanja. To je razlog zašto su neophodni pouzdani javni registri koji imaju javno povjerenje.
   Prijedlog: Javni notarijat treba da teži da bude pouzdan partner za mikro preduzetnicima, pomažući im da osnuju svoje poslovanje.
2. U jeku pandemije COVID-19, formiranje novih preduzeća je važan korak u promovisanju ekonomskog oporavka. Osnivačima u ekonomski neizvjesnim vremenima, potrebne su opsežne konsultacijeda bi obezbijedili da njihovo poslovanje postane održivo. Novoformirane kompanije mogu uspješno poslovati na tržištu samo ako steknu povjerenje drugih učesnika na tržištu. To je razlog zašto

javni registri koji sadrže pouzdane informacije imaju značajnu ulogu.  Kompanijama je takođe potreban kapital da bi finansirali svoj razvoj. Povoljno i dugoročno finansiranje dostupno je samo kompanijama koje su u stanju da obezbede visokokvalitetne kolaterale. Stvarna prava na nepokretnostima su posebno važna u tom pogledu. Konkretno, nepokretnosti mogu da predstavljaju visokokvalitetne kolaterale samo ako je vlasništvo nad njima nesporno. Dakle, javni registri nepokretnosti i obavezno uključivanje notara prilikom sticanja stvarnih prava na nepokretnostima su od suštinskog značaja. Osim toga, nepokretnosti obično predstavljaju najveći dio imovine osobe ili kompanije. Zbog toga uloga notara u oblasti osnivanja i promjene statusa kompanija, kao i u oblasti prava na nepokretnostima bi trebalo biti povećana jer oni svojim djelovanjem daju značajan doprinos tačnosti i pouzdanosti javnih registara, a takvi registri su od vitalne važnosti za pristup finansijskim sredstvima (krediti) pod ekonomskim prihvatljivim uslovima, što je neophodno za prevladavanje ekonomske krize.

Trećeg dana kongresa raspravljalo se o, u posljednje vrijeme neizbježnoj temi za sve notarske skupove: Uloga notarijata u sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Mora se primijetiti da se nije čulo ništa novo u pogledu eventualnih novih mjera u ovoj oblasti, osim već uobičajenog nastojanja da notari u ovoj oblasti uzmu značajniju ulogu, što u prevodu znači nove obaveze za njih.

Kongres je zatvoren prigodnim govorima novog predsjednika UINL Lionela Gallieza, Predsjednika Kongresa, notara Armanda Javier Prado Delgada i predsjednika Saveza notarskih komora Meksika notara Guillerma Escamilla Narváeza.

Takođe treba ukazati na interesantnu ceremoniju prijema notarskih komora Kazahstana i Uzbekistana u UINL, koja je bila živopisna za sve gledaoce-učesnike Kongresa.

Na kraju moramo napomenuti i dešavanja na marginama Sjednice UINL i Međunarodnog Kongresa, što je takođe veoma bitno kod svih ovakvih skupova, kojom prilikom smo imali priliku da se sretnemo sa kolegama notarima iz raznih zemalja i u neposredno razgovoru i druženju razmijenimo iskustva i upoznamo se sa načinom rada u njihovim notarijatima. Posebno drag bio nam je susret sa bivšim predsjednikom UINL i velikim prijateljem NKCG Danielom Sedarom Sengorom, kao i sa kolegama iz notarijata iz okruženja.

Predsjednik NKCG
Darko Ćurić